Kako se Božić slavio prije stotinu godina?

- in Magazin, Vijesti
2253

Nezaobilazan običaj koji se veže uz Božić danas je kićenje jelke. Otkuda ta praksa? Kićenje se iz Njemačke i Austrije proširilo na ostali svijet. Na naše prostore došlo je 1850-ih, kada su ih uveli plemićke obitelji i tako postali nositelji nove tradicije koja se održala do dana danas. Do tada, imali smo samo badnjak i drvenu kladu koja bi gorila.

Kada je običaj tek došao k nama, kitila su se prvo bjelogorična drvca, tek nešto kasnije u modu dolazi crnogorično.

Ukrasima od prirodnih materijala poput orašastih plodova, pamuka, crvenih bobica, cimeta, se kitilo dugo. Onda se sve to počelo raditi sa slatkišima. Zato još ponekad neko zna staviti poneku bombonicu na drvce.

Ukrašavanje domova za Božić nije potpuno bez jaslica. Iako više ne šaljemo pisma, to nije spriječilo da božićne čestitke još uvijek, unatoč informatizaciji, putuju poštom. Prva je poslana negdje sredinom 19. stoljeća.

Božićne čestitke ulaze u širu upotrebu 1843. godine kada jedan bogati engleski poduzetnik daje štampati prvu čestitiku i to u maju pa se one počinju interno slati. Na naše prostore su došle nedugo nakon toga. Motivi su bili različiti, od sakralnih i djece koja kite bor pa do saonica, snijega, ali i dimnjačara, koji treba donijeti sreću u novoj godini.

A stari običaji za sobom nose i neka vjerovanja koja su bila karakteristična za taj period, a neka od njih ostala su i danas. Tako se, recimo, vjeruje da ako na Božić padne kiša, urodit će sve što se okopa motikom. Također, na Božić bi trebalo raditi neke stvari koje su nam tokom godine zadavale problema, da bismo ih u narednoj godini lakše savladavali. I još jedno zanimljivo vjerovanje je da za Božić ne valja nikome ništa posuđivati, da se ne bi cijele godine razvlačile stvari iz kuće.

Ipak, dosta se toga promijenilo u odnosu na prethodne godine. Ono što je ostalo isto jeste da je Božić praznik zajedništva, lijepe riječi, druženja i mira među ljudima.

Čestiti Božić i sretna nova godina!