Istraživanja su pokazala da nekim vrstama, poput muha i pasa, vrijeme teče sporijim tempom – što im pomaže da uteknu svojim predatorima…
Pokušaj da stignemo muhu je težak, uprkos tome što je riječ o malom stvorenju, iz razloga što je percepcija vremena usporena u umovima manjih životinja.
Okretne muhe u stanju su da prime skoro sedam puta više informacija u sekundi nego čovjek. To znači da novine kojima mašemo velikom brzinom u pokušaju da „ulovimo“ ove insekte u tom trenutku nama djeluju samo kao mrlja koja se brzo pomjera u prostoru, a muha ih vidi usporeno, te ih lako izbjegne.
Rezultati ove studije, objavljene u časopisu „Ponašanje životinja”, pokazali su da je percepcija vremena povezana sa veličinom tijela životinje i njenim metabolizmom. Ipak, ona se može promijeniti i u zavisnosti od okolnosti – čini se da vrijeme protiče sporije u stresnim situacijama poput saobraćajnih nezgoda, zato što, u pokušaju da se izbjegne nesreća, mozak prima veću količinu informacija.
Psi obrađuju informacije dvostruko brže od ljudi, pa su zbog toga nezainteresovani za televiziju. Sve što oni vide su treperenja slike, kao što se slučaj sa ljudima kada se projektor pokvari i film uspori.
„Obične kućne muhe imaju „duži sekund“ iz razloga što oni vizuelno primaju više informacija“, objasnio je dr Luk Mek Neli s Univerziteta Edinburga. „Ove životinje vide svijet veoma, veoma drugačije“, istakao je.
Nasuprot muhi, vrijeme teče daleko brže za kornjaču kožnih leđa, koja u sekundi prima tek trećinu informacija u odnosu na čovjeka.
„Ovakva percepcija vremena razvila se prema tome koliko se brzo životinja kretala, koliko joj je brz metabolizam i koje je veličin“, smatra dr Mek Neli.
Međutim, postoji i životinja čija percepcija vremena nije povezana s njenim fizičkim odlikama. Riječ je o tigrastim bubama, koje trče brže nego što njihovo oko može da isprati. One trče prema svom plijenu, a zatim moraju da stanu i opet se zatrče u nadi da će udariti direktno u njega.
Vođa tima naučnika koji je sproveo ovo istraživanje dr Endru Džekson s dablinskog Triniti Koledža, zamislio se nad pitanjem zašto se čini da vrijeme ljudima prolazi brže kada smo stariji.
„Primamljivo je razmišljati o tome da vrijeme sporije protiče djeci nego odraslima, a postoje i neki dokazi da je upravo to slučaj“, zaključio je.
