Siniša Kisić, predsjednik OK BiH: Organizacija EYOF-a prevazilazi Olimpijske igre 1984.

- in BIH, SPORT, VIJESTI
46
Svečana ceremonija otvaranja na rasporedu je u nedjelju na Olimpijskom stadionu Asim Ferhatović Hase od 19:00 sati, a otvaranje ovog izuzetno bitnog i velikog takmičenja za grad Sarajevo i BiH označit će ujedno i veliku pobjedu za sve one koji su učestvovali u pripremanju i organizaciji ovog izuzetno zahtjevnog i teškog projekta.

EYOF nadmašio sva očekivanja

“Prepuni smo ushićenja i ponosa na ono što smo uradili s brojnim gradovima tokom svih ovih godina. Dobro je poznato da su aktivnosti u vezi s EYOF-om počele 2007. godine, a 2019. godine taj projekt će biti realizovan. Bilo je uzleta, ali i teških situacija koje smo rješavali u hodu, a konačno smo se primakli početku održavanja 14. zimskog festivala mladih Evrope. Sve ovo vrijeme smo zajedno s gradovima, institucijama sistema, organima vlasti u oba entiteta i Kantonu Sarajevu sarađivali i na kraju smo uspjeli doći pred sam početak ovog velikog sportskog događaja koji sigurno premašuje sva naša očekivanja, od broja sportista, broja delegacija do akreditovanja novinskih i medijskih kuća”, rekao je predsjednik Olimpijskog komiteta BiH Siniša Kisić na početku razgovora za Klix.ba.

On smatra da će EYOF prevazići organizacione i tehničke aspekte u odnosu na Olimpijske igre 1984. godine, a vrhunac svega je povratak olimpijskog duha i plamena u Sarajevo i BiH.

“Sigurno je da će EYOF prevazići organizacione i tehničke aspekte u odnosu na Olimpijske igre 1984. kojih se rado sjećamo, a vrhunac zadovoljstva je to što su olimpijski duh i olimpijski plamen ponovo u Sarajevu i BiH”, kazao je Kisić.

Dodao je da je organizacija EYOF-a samo dokaz kako ljudi u BiH mogu uraditi puno toga dobrog i kvalitetnog kada djeluju zajedno.

“Kada je riječ o velikim ciljevima, onda možemo učiniti mnogo toga kada smo zajedno. Dokaz tome je 14. izdanje EYOF-a koje se održava u Sarajevu i Istočnom Sarajevu gdje vidimo da zajedničkim snagama, bez obzira na složenost situacije i organizacije naše države, možemo učiniti velike stvari. Mi iz Olimpijskog komiteta BiH pružamo veliku podršku svemu ovom i činimo ogromne napore da uvjerimo naše prijatelje u evropskoj i svjetskoj olimpijskoj porodici da BiH može učiniti napor i trud da se održi tako velika manifestacija. Ja se nadam i uvjeren sam u to da ćemo to i uspjeti”, smatra Kisić koji je na poziciju predsjednika OK BiH stigao 2007. godine.

Zahvaljujući svim iskustvima koje smo stekli tokom pripreme i organizacije EYOF-a, grad Sarajevo, država BiH i kompletna bh. sportska javnost i nakon EYOF-a može nastaviti tragati za organizacijom drugih velikih takmičenja.

“Ova naša generacija sportskih radnika je učinila veliki napor da se održi ova velika manifestacija, a svakako da na tome ne treba stati. Na osnovu ovih iskustava koja ćemo imati treba nastaviti tragati za određenim rješenjima i imati viziju i misiju za neko veće i značajnije takmičenje nego što je EYOF 2019. godine”, kazao je Kisić.

Ulaganje u sport je investicija u budućnost, a ne trošak

Na pitanje šta očekuje od 21. predstavnika BiH koji će učestvovati na EYOF-u, Kisić je rekao da očekivanja ne trebaju biti previsoka i nerealna i da je najbitnije da svi takmičari pruže najbolje od sebe i pokušaju ostvariti što je moguće bolji rezultat.

“Ni 1984. godine naša bivša država Jugoslavija i pored domaćinstva Olimpijskih igara nije imala značajne rezultate u zimskim sportovima. Ne treba previše očekivati od naše djece, a najbitnije je da njih 21 u svakom trenutku pruži sve najbolje od sebe i na kraju da će učestvovati zajedno sa svojim vršnjacima i da će odmjeriti snage s njima u disciplinama za koje su se prijavili”, kazao je Kisić.

Za kraj je rekao da se nada kako će u budućnosti raspored sredstava s raznih nivoa vlasti ići u prave ruke i prave svrhe te da je to investicija za budućnost, a ne trošak.

“Svih ovih godina smo radili na unapređenju sportske infrastrukture, a posebno na onim otvorenim sportskim terenima. To je jedan od doprinosa razvoju zimskih sportova, a pored toga, osposobili smo određene dvorane. Sve to je doprinos koji će uz angažovanje sportskih radnika, Olimpijskog komiteta BiH, sportskih saveza i svih klubova unaprijediti sve sadržaje i dati mogućnost da se naša djeca bave ovim sportovima što će kreirati sportski sistem u BiH gdje će raspored sredstava s raznih nivoa vlasti ići u prave ruke i prave svrhe. To su investicije za budućnost, nikako trošak. Tako to treba gledati”, rekao je za kraj predsjdenik Olimpijskog komiteta BiH Siniša Kisić.

Raspored i lokacije svih takmičenja na EYOF-u

Na festivalu će učestvovati više od 1.700 mladih takmičarki i takmičara iz 46 evropskih država, a njihov zvanični dolazak planiran je za petak.

Najatraktivnija takmičenja bit će u alpskom skijanju, koja će se, osim paralelnih utrka, održati na Jahorini. Prvo će se voziti veleslalom 11. i 12. februara, a potom 13. i 14. februara slalom. Mješovito paralelno takmičenje će se održati 15. februara na Bjelašnici.

Na Bjelašnici snowboard, nordijsko trčanje na Igmanu

Biatlon takmičenja će se održati na Dvorištu, a 12. februara na programu je sprint za dječake i djevojčice. Dan kasnije bit će održano pojedinačno takmičenje, a 15. februara nas očekuje mješovita štafeta.

Takmičenja u nordijskom trčanju počinju 11. februara interval utrkama klasičnim stilom, a dan kasnije vozi se slobodnim stilom. Sprint klasičnom tehnikom vozi se 14. februara, a sve zaključuje mješovita štafeta 15. februara. Sva takmičenja održat će se na Igmanu.

Na Bjelašnici će se takmičiti i u snowboardu. Finale slopestylea je 12. februara, a Big Aira dva dana kasnije.

Finale hokeja 14. februara

Zetra će ugostiti hokejaše na ledu, a turnir otvaraju Finska i Slovačka 11. februara. Kasnije istog dana se sastaju Češka i Rusija. Slovačka i Bjelorusija te Rusija i Švicarska odmjerit će snage 12. februara, a dan kasnije Bjelorusija i Finska te Švicarska i Češka. Finale je na rasporedu 14. februara.

Takmičenja u brzom klizanju održat će se u Skenderiji. Trka na 1.500 metara je na rasporedu 11. februara, a dan kasnije bit će održano takmičenje na 500 metara. Finale mješovite štafete 3.000 metara je na rasporedu 15. februara, a ranije istog dana bit će održane i utrke na 1.000 metara.

Takmičenja u brzom klizanju su na rasporedu 13. i 14. februara u Skenederiji, a turnir u karlingu počinje 11. februara i završava finalnim susretom 15. februara. Takmičenja u karlingu održat će se u dvorani Peki.

(Klix)
Podijeli sa ljubavlju