Johannes Gutenberg bio je njemački izumitelj koji je živio tokom 1400-ih i za njega se kaže da je izumitelj štamparije, ili mehaničkog uređaja kojim su ljudi mogli započeti štampanje pisane riječi bez da su morali sve rukom napisati.
Iako njegov doprinos svijetu ne bi trebalo umanjivati, istina je da Gutenberg nije izumio štampariju već je učinio dostupnom i popularnom. Jednostavno rečeno, ideja i inovacija koja se krije iza štamparije postojala je mnogo prije nego što se Gutenberg uopće rodio.
Štampana, ne rukom pisana, djela postoje već duže vrijeme, jer su ljudi gotovo uvijek bili zainteresirani da pronađu lakši i brži način davanja i primanja informacija. Dugo prije štamparije ljudi bi koristili drvene blokove isklesane slovima ili slikama koje su htjeli prenijeti, obojiti ili umočiti blokove tintom, a zatim blokove pritisnuti na papir ili tkaninu kako bi stvorili poruku koju žele podijeliti. Međutim, ovo je bilo izuzetno dugotrajno.
Štamparija je uređaj koji je stvoren radi olakšavanja ispisa poruka. Nudila je pokretni tip ili mogućnost sastavljanja poruke sa simbolima koje je moguće premještati i ponovo upotrebljavati onoliko puta koliko je volio bez potrebe za ispisom svakog slova, riječi ili simbola jedan po jedan.
Prvu pokretnu mašinu, dakle, prvu štampariju, stvorio je čovjek po imenu Bi Sheng koji je živio u Yingshanu u Kini od onoga za što vjerujemo da je 970 do 1051, tokom četiri puna stoljeća prije nego što se Gutenberg uopće rodio.
Mi u stvari nemamo nijednu Shengovu napisanu knjigu, ali imamo knjigu koju je napisao drugi Kinez, Wang Zhen, koja se poboljšala na originalnom uređaju stoljećima kasnije. Njegova knjiga “Book of Agriculture” bila je štampana 1313. godine, a u njoj je čak i opis rada njegovog uređaja.
Konačno, čovjek po imenu Baegun, korejski monah, stvorio je drugu vrstu pokretnih tehnologija, koja je bila izrađena od metala.
Unatoč svim tim činjenicama, Johannes Gutenberg dobiva zaslugu za izum štamparije iz više razloga. Za jednu, ova vrsta istorijskog brisanja se događa stalno; ljudi koji nisu bili muški, bijeli ili Europljani često nisu dobili zasluge za svoja dostignuća. Osim toga, Gutenberg je ipak napravio veliku razliku u istoriji štamparije čineći je dostupnom javnosti.
Takođe, kineski jezik ima mnogo znakova, što je čak i automatizacijom postalo komplikovanije nego kada se počelo sa na primjer engleskim jezikom.
Gutenberg je uspio pojednostaviti tehnologiju da zahtijeva samo velika slova, mala slova i interpunkcije. Pored toga, njegov je stroj, koji je i dalje upravljan od strane osobe, bio mnogo lakši za uporabu, što je učinilo nešto što su mnogi ljudi i tvrtke mogli dobiti. Kao rezultat toga, štamparija je štampanu riječ olakšala za stvaranje i jeftinijom onima koji su željeli kupiti knjige i drugi tiskani materijal.
U vrijeme dok je Gutenberg izrađivao svoju štampariju bilo je dosta trgovine i komunikacije između Istoka i Zapada, tako da je veoma vjerovatno da Gutenberg tu ideju nije samostalno smislio. Umjesto toga, vjerovatno je čuo ili vidio tehnologiju i odlučio je poboljšati.
Čak i sada, važno je napomenuti da Gutenberg nije izumio štampariju. Pamtimo ga jer je učinio popularnim i jednostavnim za upotrebu, ali ponekad zaboravljamo da nije bio prvi koji je izmislio tu tehnologiju.
