Bruceloza – opasnost za ljude vreba više u mliječnim proizvodima, nego u mesu

- in BIH, IZDVOJENO, VIJESTI
204

Ljetni mjeseci, ali i period uoči Kurban-bajrama, vrijeme su pojačane medijske zainteresovanosti za temu oboljenja bruceloze, ali i opasnosti koje ovo oboljenje nosi, njene rasprostranjenosti, kao i načina zaštite, objavio je Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), iz oblasti veterinarstva i javnog zdravlja, zajedno su sačinili niz preporuka, smjernica i obavezujućih pozitivnih praksi.  Cilj je da se spriječi oboljenje, pogotovo u periodu intenziviranog klanja i obrade mesa stoke podložne brucelozi, uoči Kurban-bajrama.

Sve informacije o zdravstvenom aspektu klanja i pripremanja kurbanskog mesa dostupne su u brošurama, lecima, plakatima, te online na internet stranici INZ.ba.

Podaci i odgovori rezultat su „One health“ (Jedno zdravlje) sveobuhvatnog pristupa stručnjaka Instituta za zdravlje, koji preferiraju i promoviraju koncept da nije moguće osigurati zdravlje ljudi, ukoliko se prethodno ne osigura zdravlje životinja i bilja, koje se koristi za ishranu ljudi.

Prenošenje konzumiranjem neobrađenih i nedovoljno obrađenih proizvoda

Obolijevanje ljudi od bruceloze je direktno povezano sa obolijevanjem životinja. Bolest se veoma rijetko prenosi sa čovjeka na čovjeka. To se događa korištenjem neobrađenog mlijeka i proizvoda od neobrađenog mlijeka ili nedovoljno termički obrađenog mesa.

Takođe, moguće je obolijevanje direktnim kontaktom čovjeka sa tkivima ili sekretom koji potječu od inficiranih životinja preko otvora na koži i konjuktiva. Ovo je bitno zbog mogućeg obolijevanja osoba koje se bave klanjem ili obradom mesa stoke, navode u INZ-u.

Posljedice bruceloze mogu biti višemjesečne zdravstvene komplikacije, u pravilu šest do devet mjeseci. Bruceloza može uzrokovati komplikacije kao što su meningoencefalitis i endokarditis (bolesti mozga i srca), koje zahtjevaju trojnu terapiju. Kod pacijenata kojima je ordinirana odgovarajuća terapija, odgovarajući vremenski period, postoji opasnost od pojave povratka bolesti.

Bez obzira gdje osoba radi, može oboljeti od buceloze kod kuće, bližoj ili daljoj okolini. Potrebno je naglasiti da opasnost od konzumiranja mliječnih proizvoda postoji samo korištenjem neprokuhanog mlijeka i proizvoda, dok su pasterizirani (termički obrađeni) proizvodi iz mlijekara koje provode potrebne procedure potpuno neškodljivo s ovog aspekta mogućeg oboljenja.

 

Gdje su zabilježena oboljenja od bruceloze

Bruceloza jedna od glavnih i najraširenijih zoonoza u svijetu Bruceloza se u ovim krajevima pojavila još 2000. godine i od tad je stalno prisutna u FBiH, odnosno radi se o oboljenju sa periodima povećanja oboljelih ili smanjenjem broja oboljelih. Pitanje bruceloze koje je veoma kompleksno i treba ga sistemski rješavati.

Samo prisustvo bruceloze u razvijenijim državama, kao što su Italija ili Grčka. govori u prilogu tome koliko je to kompleksno pitanje koje zaslužuje konstantnu pažnju i djelovanje. Procjenjuje se da od ove bolesti svake godine u svijetu oboli oko 500.000 ljudi, od čega oko 20.000 otpada na Evropu.

Preventivne mjere

Rizik od oboljevanja ljudi od bruceloze je minimalan pri konzumaciji mesa, ukoliko je provedena pravilna termička obrada (na ili iznad 70 stepeni Celzija), dok u 90 posto slučajeva oboljenje nastaje komzumacijom sira, proizvedenog od termički neobrađenog ili nedovoljno obrađenog mlijeka.

Među preventivnim mjerama koje su usmjerene na spriječavanje prenosa oboljenja na ljude, jedan od najvažnijih je pasterizacija – termička obrada mlijeka. Konzumacija sirovog mlijeka i sira pripremljenog od termički neobrađenog mlijeka ovaca i koza smatra se najčešćim izvorom zaraze ljudi.

Zdravstveno prosvjećivanje seoskog stanovništva, stočara i zemljoradnika, ali i opće populacije sa ciljem podizanje nivoa znanja o putevima i načinima prenošenja oboljenja znatno doprinosi smanjenju prenosa oboljenja na ljude.

Bruceloza kao profesionalno oboljenje se češće javlja u dobnoj grupi od 20 do 40 godina, kada češće oboljevaju muškarci nego žene, osim u nekim područjima gdje žene češće pomažu pri donošenju na svijet mladih (jagnjenju, jarenju) pa one češće i oboljevaju.

U općoj populaciji oboljevaju osobe oba spola, a najmanji broj oboljelih se registruje u dječijem uzrastu kad se obično radi o blagim formama.

Najveći broj infekcija i oboljenja ljudi nastaje krajem zime i početkom proljeća što je vezano za rad sa stokom (nakon pobačaja ovaca i koza, odnosno jagnjenja i jarenja). Zbog netipične kliničke slike bruceloza često više mjeseci ostaje nedijagnostikovana.

U slučaju sumnje i potvrde bruceloze kod životinja, nadležni veterinarski inspektor nalaže mjere u skladu s odredbama Pravilnika o mjerama kontrole bruceloze malih preživara i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze goveda i svinja.

Osobe koje raspolažu neobilježenim životinjama mogu prekršajno i krivično odgovarati.

Predviđene kazne prema Zakonu o veterinarstvu BiH po svakom pojedinačnom prekršaju za fizička lica iznose minimalno 430, a za pravna lica 4.350 KM.

U skladu sa navedenim propisima nadležni veterinarski inspektor pored ostalih mjera nalaže da se sve životinje kod kojih je potvrđena bruceloza moraju uputiti na sanitarno klanje ili se nad njima vrši eutanazija i neškodljivo uklanjanje leševa.

 

Podaci o broju oboljelih ljudi i životinja*

*Podaci u nastavku su podaci zdravstvenih ustanova i informacije koje su zvaničnici zdravstvenih ustanova plasirali posredstvom medija, broj oboljelih životinja i ljudi je uglavnom uvećan, u odnosu na prethodnu godinu. Institut za zdravlje i sigurnost hrane nije institucija koja raspolaže sa potvrđenim podacima ovog tipa, niti može potvrditi njihovu validnost, nego se radi o podacima koji su već, posredstvom medija i Internet stranica plasirani u javnost, a odnose se na ovu tematiku. Eventualnu potvrdu ili validaciju podataka javnost i mediji mogu dobiti u konkretnim ustanovama na području kantona i FBiH.

Prema navodima iz medija, na području Zeničko-dobojskog kantona tokom ove, 2019. godine, od bruceloze je oboljelo 111 životinja, od čega najviše, 103 na području Zenice. Po tri oboljele životinje evidentirane su u Tešnju i Visokom, a jedna u Maglaju, podaci su koje je putem lokalnih medija objavila Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona (ZDK). Sve oboljele životinje evidentirane su u šest žarišta u ZDK, od kojih je trenutno aktivno samo jedno žarište, i to u zeničkom naselju Poratje, gdje evidentirano 96 oboljelih ovaca.

Na području Srednjobosanskog kantona manji je broj oboljelih životinja od bruceloze, ali veći broj oboljelih ljudi, među kojima najviše onih koji nisu u dodiru sa životinjama, nego su konzumirali neki od mliječnih proizvoda. Bruceloza je prema podacima nadležne kantonalne inspekcije, kako su prenijeli mediji, pronađena kod 17 životinja u tri općine, Busovača, Fojnica i Jajce, dok je oboljelih ljudi 28.

Od 18.000 uzoraka pregledanih od početka ove godine u Tuzlanskom kantonu, 25 je bilo pozitivno na brucelozu. Na području Živinica je pozitivno 11 goveda i deset ovaca, a u Kalesiji dva goveda te u Gračanici jedno. Od početka godine u UKC Tuzla od bruceloze se liječilo 11 osoba.

U Kantonu Sarajevo je, prema podacima objavljenim u javnosti, kontrolirano 85 farmi, 51 prijevoznik i šest puta stočna pijaca. Bruceloza je potvrđena u dva slučaja, pri čemu je eutanazirano 14 životinja, 12 goveda i dvije ovce.

U podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH se navodi da je, do sredine godine, na području Federacije ukupno ove godine zaraženo 78 osoba. Povećan je i broj oboljelih od Q-groznice. Podaci pokazuju da je oboljelo 18 osoba, što je za pet više nego u istom periodu prošle godine.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Podijeli sa ljubavlju