Čovjek koji je uglavnom paraliziran od ramena naniže proveo je posljednje dvije godine radeći s istraživačima kako bi svojim umom uspio kontrolirati egzoskelet.
Nedavno su istraživači sa Sveučilišta u Grenoblu objavili rezultate testiranja (koje je financirao Clinatec), rekavši kako rad ukazuje da bi rukovanje robotskim sistemom s četiri ekstremiteta bilo moguće kod pacijenata sa tetraplegijom (gubitak kontrole nad sva četiri uda). U takvoj najsloženijoj upotrebi sistema prohodao je pacijent, 28-godišnji Francuz koji je predstavljen kao Thibault.
Sistem je daleko od savršenog rješenja spremnog za pacijenta. Rad istraživača i pacijenta koji usavršavaju algoritam koji tumači signale mozga i pretvara ih u fizičko kretanje, ukazuje da je takva tehnologija moguća.
“Naš sistem je prvi poluinvazivni bežični mozak-kompjuterski sistem dizajniran za dugotrajnu upotrebu za aktiviranje sva četiri uda“, rekao je profesor Alim-Louis Benabid, predsjednik Izvršnog odbora Clinatec-a, laboratorija CEA-e i profesor emeritus sa Univerziteta u Grenoble, Francuska, navodi se u saopćenju za javnost.
Thibault je zadobio povredu vratne kralježnice zbog koje je ostao bez kontrole nad svojim ekstremiteta. Zadržao je nešto pokreta u svom lijevom bicepsu i zglobu, pa je s lijevom rukom upravljao invalidskim kolicima.
Da bi mu omogućili da kontroliše nešto drugo putem moždanih signala, istraživači su implantirali dva senzora između pacijentove kože i mozga (ne u samom mozgu). Senzori su bili u mogućnosti da zabilježe moždane aktivnosti u primarnom motornom korteksu, dijelu mozga koji kontrolira pokret i osjet.
Istraživači su primijetili da su u drugim istraživanjima ugradili čipove i senzore direktno u mozak i držali ih spojenim na računare žicama. Nasuprot tome, senzori ovog istraživanja bili su manje invazivni i povezani bežično.
Sljedeći je korak bio uvježbavanje algoritma za tumačenje signala i njihovo prevođenje u pokret. Pacijent je to učinio igrajući igru sličnu Pong-u, gdje bi pomaknuo platformu lijevo ili desno kako bi uhvatio digitalnu kuglu. Vježbao je i složenije pokrete, poput pružanja ruke i okretanja zapešća, putem virtualne simulacije.
Taj rad u digitalnom virtualnom svijetu omogućio je trening na mehaničkom egzoskeletu sa 14 pokretnih zglobova. Počeo je pomijeranjem krakova mašine kako bi dodirnuo razne poluge.
Konačno je Thibault uspio hodati s egzoskeletom. Mašina je i dalje bila pričvršćena na strop radi stabilnosti jer trenutno ne može u potpunosti dati ravnotežu potrebnu za samostalno hodanje. Ali složeno kretanje koje je Thibault pravio pokazalo je uspješnu sposobnost upravljanja skeletom putem mozga.
Istraživači kažu da bi ta tehnologija pacijentima mogla uveliko olakšati da upravljaju svojim invalidskim kolicima preko mozga.
“Naši nalazi bi nas mogli pomaknuti korak bliže pomaganju tetraplegičnim pacijentima da sami upravljaju računarima koristeći moždane signale, možda počevši od vožnje invalidskim kolicima koristeći moždane aktivnosti umesto džojstika i prelazeći na razvoj egzoskeleta za povećanje pokretljivosti“, rekao je profesor Stephan Chabardes, neurohirurg iz CHU iz Grenoble-Alpes-a, rekao je.
Ovaj futuristički tretman ovog trenutka ne znači da će paralizirani ljudi moći samostalno hodati u skoroj budućnosti ali Thibaultov hod je korak u tom optimističnom i pozitivnom smjeru.
