Pčelarstvom se bave više od 120 godina: Zdrava nutela iz pčelinjaka Rajčević

- in Biznis, Izdvojeno
96

Porodica Rajčević iz Kozarske Dubice pčelarstvom se bavi više od 120 godina, a Slobodan je četvrta generacija pčelara. Interes za očuvanje porodične tradicije kod Slobodana se javio još u djetinjstvu, a planira je jednog dana prenijeti i na svoju djecu.

Već decenijama smo okrenuti zdravom načinu života. Ja živim i radim u Banjoj Luci, a na selu sam vikendom, dok svakodnevnu brigu o pčelinjaku vodi moj otac Milan, inače biolog u penziji. Imamo mnogo proizvoda čija je baza livadski med. Osim standardnog meda, imamo i kombinacije s ljekovitim biljem kao što su nana, žalfija, lavanda, kopriva… – kaže Slobodan. 

Intelektualna svojina

On je tehnolog po struci, pa je došao na ideju da pokušaju kombinovati med s biljkama kojih ima mnogo na njihovom imanju.

Dobili su uzajamnu apsorpciju meda i bilja, a samim tim kao gotovo proizvod pravu riznicu zdravlja. Iz široke palete proizvoda izdvojio bih kombinaciju livadskog meda s borovim iglicama koje donosimo s mora. Ovaj proizvod ima izuzetno zdrav učinak na respiratorne organe zbog specifičnosti morskog bora – ističe on.

Ipak, jedan proizvod izdvojio je kao poseban. Livadski med pomiješao je s kakaom, lješnjakom i orasim i dobio “Čoko-med”.

Vrelo je zdrao, a mnogi ga zovu i „zdrava nutela“. Ne sadrži nikakve vještačke šećere, palmino ulje koje je kancerogeno, već samo fruktozu i glukozu koji se nalaze u medu. Poznato je da je kakao najjači prirodni oksidans i ima značajnu ulogu u prevenciji od karcinoma. Također, lješnjak i orasi su izvor zdravih masnoća. Kada se to sve pomiješa dobija se prava „imunološka bomba“ – naglašava.

Prema njegovim riječima, “Čoko-med” svojom teksturom posjeća na nutelu, a vrlo je ukusan.

Može se namazati na hljeb ili razmutiti u čaši toplog mlijeka pa se dobije zdravi napitak sličan nes kafi ili toploj čokoladi. Mi ga konzumiramo svakodnevno, onako u hodu. Proizvod sam patentirao kao intelektualnu svojinu i izuzetan je potencijal – kaže Slobodan.

Prinos meda

U pčelinjaku imaju između 60 i 80 košnica, a godišnji prinos meda oscilira i zavisi od raznih faktora.

Jedne godine imali smo dvije tone, a druge 400 kilograma meda. Uglavnom, prosjek je između 1.000 i 1.500 kilograma meda – kaže on.

Svoje proizvode najčešće prodaju kod kuće, a puno posjećuju u sajmove.

-Tu smo se aktivirali u posljednje dvije godine i upoznao sam mnogo ljudi koji su nam pomogli da dodatno razvijemo posao. Također, imamo odličnu saradnju s portalom farmer.ba preko kojeg plasiramo dio proizvoda – kaže Slobodan na kraju razgovora.

(visitBiH)

Podijeli sa ljubavlju