Danas je dan bijelog štapa i žena sa sela

- in Izdvojeno, Svijet
113

Danas svijet obilježava dva značajna dana. Svjetski dan bijelog štapa i Dan žena na selu obilježavaju se 15. oktobra.

Za obilježavanje dana seoskih žena sama ideja pokrenuta je na konferenciji UN-a posvećenoj ženama održanoj u Pekingu 1995. godine. Tako je dogovoreno da se 15. 10. posveti svim seoskim ženama u svijetu kao i njihovim problemima.

Bosna i Hercegovina se obavezala na provođenje međunarodnih dokumenata koji se bave pitanjima žena na selu, među kojima su Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena u članu 14. i Pekinška deklaracija i Platforma za akciju.

Uloga žena u ruralnim sredinama je od posebne važnosti u proizvodnji hrane, što pokazuje i obilježavanje Svjetskog dana hrane 16. oktobra, kao i obilježavanje Dana borbe protiv siromaštva 17. oktobra.

Na selu žene rade iste poslove kao i muškarci i dodatno brinu o domaćinstvu i porodici. Kakve su im penzije i imaju li ih uopće, jesu li zdravstveno osigurane, jesu li žrtve nasilja u porodici, imaju li pristup obrazovanju i kreditima, kakav je njihov pravni i ekonomski status, pitanja su o kojima se malo i rijetko govori u javnosti.

Žene u ruralnim sredinama se obično mlade udaju, rade na imanju čiji je vlasnik suprug ili svekar, a postane li im preteško živjeti u toj zajednici, ne mogu učiniti mnogo, jer nemaju ništa. One imaju važnu ulogu u ekonomskom opstanku svoje porodice i zajednice, međutim, dobijaju malo ili gotovo nimalo priznanja za svoje napore i često im je uskraćen pristup rezultatima njihovog rada ili koristima razvojnog procesa. Iako formalno imaju ista prava, ne uživaju ih uvijek u istoj mjeri sa muškarcima. To je najčešće posljedica tradicije i patrijarhalnih odnosa u seoskim domaćinstvima koje žene stavljaju u podređen položaj.

Međunarodni dan bijelog štapa, također se obilježava svakog 15. oktobra i to od 1964. godine, kad je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, taj dan proglasio Danom bijelog štapa.

Bijeli štap slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu.

Da bi štap zaista bio pomagalo, slijepa osoba mora proći kurs za samostalno kretanje, tokom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati.

Inicijativu za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u saobraćaju dala je Guilly d’Herbmont 15. oktobra 1930. godine. No, tek nakon drugog svjetskog rata se bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je više od dvije milijarde ljudi sa problemima povezanim sa vidom.

Najmanje 2,2 milijarde ljudi ima bolesti i oštećenja vida.Najmanje dvije milijarde i 200 miliona ljudi u svijetu ima oštećenje vida ili su slijepi, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Od toga za najmanje milijardu slučajeva moglo se preventivno djelovati ili izliječiti. Oko 312 miliona je mlađih od 19 godina.

Više od milijardu ljudi u svijetu živi sa oštećenjem vida jer nisu bili u mogućnosti izliječiti ili se nisu liječili. U ove poremećaje vida uključeni su kratkovidost, dalekovidost, glaukom i katarakta.Ovo je prvi izvještaj SZO o problemu vida objavljenog uoči 10. oktobra, Svjetskog dana vida. Bolesti koje pogađaju oči, kao i poremećaji u vidu su veoma rašireni u svijetu, i bez obzira što je čovječanstvo svjesno toga, i dalje se širi, kazao je doktor Tedros Adhanom Ghebreyesus, iz SZO.

Istraživanja su pokazala da osobe koje imaju problema sa vidom a žive u ruralnim dijelovima nemaju dobru zdravstvenu zaštitu za razliku od ostalih.Ostale grupe koje nisu jednake u pristupu zdravstvenom osihuranju, a imaju problema sa vidom su: žene, starije osobe, invalidi, etničke manjine i manjine.Narodi Subsaharske Afrike i južne Azije imaju osam puta veći procenat zastupljenosti bolesti i oštećenja vida, nego u zemljama u kojima je BDP veći.

(azra.ba)

Podijeli sa ljubavlju