Izmjene Izbornog zakona BiH: Spuštanje cenzusa unutar kandidatskih listi s 20 na 10 posto

- in Vijesti
183

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je u srijedu, u drugom krugu glasanja, usvojio Prijedlog zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine, koji je predložilo Vijeće ministara BiH.

Ovim zakonom definiraju se radnje koje čine carinske prekršaje, počinioci prekršaja, sankcije i zaštitne mjere, a njegov osnovni cilj jeste da osigura poštovanje zakonskih i podzakonskih odredbi carinskog zakonodavstva BiH.

Razlog donošenja novog zakona o carinskim prekršajima BiH je usklađivanje ove oblasti s odredbama novog Zakona o carinskoj politici u BiH i odredbama nove Odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u BiH.

Poslanici su, u drugom krug glasanja, usvojili Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, čiji su predlagači poslanici Nermin Nikšić, Saša Magazinović, Nada Mladina i Zukan Helez, a kojim se previđa spuštanje cenzusa unutar kandidatskih lista sa 20 na 10 posto.

U drugom krugu glasanja usvojen je, po hitnom postupku, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač poslanik Damir Arnaut.

On je obrazložio da prijedog zakona predviđa da otpremnine koje su sada predviđene na šest prosječnih plaća zaposlenih u institucijama BiH, budu ograničene na maksimalno 10.000 KM.

Pojasnio je da većina državnih službenika neće vidjeti nikakvo umanjenje otpremnina, ali će se u slučaju izabranih i imenovanih osoba u institucijama BiH, direktora, rukovodećih državnih službenika na višim nivoima vidjeti smanjenje tih otpremnina na razumnu mjeru.

Predstavnički dom je u drugom krug glasanja, po hitnom postupku, usvojio Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH, koji su predložile poslanice Mirjana Marinković-Lepić i Aida Baručija.

Zakon predviđa da jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena, u slučaju da je u pitanju samohrani roditelj ili ukoliko su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u instituciju socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene institucije.

Poslanici su u drugom krug glasanja podržali i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, čiji je predlagač poslanik Damir Arnaut, kojim se pooštravaju sankcije za uništavanje saobraćajnih znakova na način da se znak uništi farbanjem ili na drugi način prekrivanjem jednog od dva pisma, ćiriličnog ili latiničnog.

Poslanici su prihvatili Prijedlog zaključka poslanika Denisa Zvizdića kojim Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Vijeća ministara BiH da bez odgađanja iz tekuće budžetske rezerve budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH izdvoji iznos od 250.000 eura za pomoć građanima Ukrajine.

Usvojen je i Prijedlog zaključaka poslanika Jasmina Emrića prema kojem Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH poziva Predsjedništvo BiH da hitno donese potrebne odluke radi pružanja humanitarne pomoći stanovništvu i državi Ukrajini. Također, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zadužuje Vijeće ministara BiH da hitno osigura finansijska sredstva, organizira i dostavi potrebnu humanitarnu, zdravstvenu ili drugu prijeko potrebnu pomoć stanovništvu i državi Ukrajini, te poziva vlade oba entiteta, kantonalne vlade, općine i gradove u BiH da, u skladu sa svojim mogućnostima, organiziraju i pruže humanitarnu pomoć stanovništvu i državi Ukrajini.

Predstavnički dom nije usvojio Prijedlog rezolucije o osudi agresije na Ukrajinu, čiji su predlagači poslanici iz Kluba SDA, a nije usvojen ni Prijedlog zaključka poslanice Borjane Krišto koji glasi: „Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH podržava Rezoluciju Evropskog parlamenta od 1. 3. 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu (2022/2564(RSP)) i Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o Ukrajini, te daje punu podršku institucijama Evropske unije u njihovim aktivnostima odgovora na invaziju Ruske Federacije prema Ukrajini“.

Predstavnički dom nije podržao Prijedlog odluke o imenovanju Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH.

Usvojen je zaključak koji je predložila poslanica Alma Čolo, prema kojem će Parlamentarna skupština odmah pokrenuti postupak s ciljem raspisivanja novog javnog oglasa za imenovanje članova Vijeća RAK-a.

Zbog nedostatka entitetske većine, Kolegiju na usaglašavanje je upućen veliki broj tačaka dnevnog reda, među kojima je i Informacija Upravnog odbora Javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine o posljedicama finansijske blokade BHRT-a, kao i zaključci koji su tokom diskisuje predloženi u vezi s tom informacijom.

U drugom krugu glasanja je usvojen Prijedlog deklaracije o dobivanju kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji, čiji je predlagač poslanik Nikola Lovrinović.

Poslanici su podržali Inicijativi poslanika Saše Magazinovića kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da u roku od tri mjeseca u parlamentarnu proceduru dostavi zakonsko rješenje kojim se uvodi obavezan ljekarski pregled za izabrane i imenovane zvaničnike u institucijama BiH koji podrazumijeva posebno testiranje mentalno-psihološke sposobnosti za obavljanje javnih funkcija, kao i testiranje na psihoaktivne supstance.

Između ostalog, podržana je i modificirana inicijativa poslanika Damira Arnauta prema kojoj se nalaže Ministarstvu civilnih poslova BiH da postigne dogovor s entitetima, Brčko Distriktom BiH i svim kantonima o jedinstvenom certifikatu s QR kodom, na način da se certifikati izdaju na nižim nivoima vlasti.

Podijeli sa ljubavlju